Zbirka paleontološke građe sadrži bogatstvo raznolikih fosilnih ostataka prikupljenih na lokalitetima Varaždinske županije. U tom mnoštvu građe ističe se primjerak vunastog nosoroga pronađen krajem 1982. godine na lokalitetu Mali Segečak kod Ludbrega.
Nalaz je nazvan prema gospođi Eriki Ivančić, koja je Muzej upozorila na kosti vidljive u profilu zemljanog puta. Odmah nakon te dojave, u ožujku 1983. godine, stručnjaci Gradskog muzeja Varaždin i Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja iskopali su ostatke ledenodobnoga vunastog nosoroga (Coelodonta antiquitatis) starosti 20.000 godina. Riječ je o najbolje sačuvanom kosturu vunastog nosoroga u Hrvatskoj, koji je ujedno i jedini takav nalaz pronađen u svom primarnom okruženju.
Nalaz se čuva pod inventarnim brojem GMV 60246/1-68. Te su kosti prikazane u 3D modelu koji je još nadopunjen kostima ekstremiteta, replikama posuđenima iz Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, Muzeja Slavonije i Muzeja grada Iloka.
Vunasti nosorog (Coelodonta antiquitatis Blumenbach, 1799) izumrla je vrsta nosoroga koja je živjela u periodu srednjeg i mlađeg pleistocena od 550.000 do 12.000 godina na području Europe i sjeverne Azije. Pripada skupini euroazijskih nosoroga s dva roga na glavi (Dicerorhininae), od kojih danas postoji još samo Sumatranski nosorog (Dicerorhinus sumatrensis). Uz vunastog mamuta jedna je od karakterističnih životinja ledenodobnih krajolika. S velikom i upečatljivom glavom, te kutnjacima s visokom krunom, ovaj nosorog bio je vrlo dobro prilagođen tvrdoj travnatoj hrani pleistocenskih tundri i stepa. Vunasti nosorog bio je impozantna životinja s zakrivljenim nazalnim rogom i do 90 cm duljine. Tijelo mu je bilo prekriveno dugom, oštrom dlakom, dosezao je težinu do 2,9 tona i dužinu tijela do 360 cm. Vunasti nosorozi spolnu zrelost postizali su u dobi od 4-5 godina, a životni vijek bio im je 40-45 godina.