Gradski muzej Varaždin

Kula stražarnica na razglednici iz prve polovice 20. stoljeća
Stalni postav Prethistorijskog odjela sredinom 20. stoljeća
Pripadnici Građanske čete u dvorištu Staroga grada, prva četvrtina 20. stoljeća
Blagovaonica u Alt Deutsch stilu izložena u Starome gradu
Soba u stilu bidremajera izložena u Starome gradu
Stalni postav Starih majstora u Galeriji umjetnina u palači Sermage
Prizor s izložbe Život uz Dravu nekad i danas
Oltar sv. Lovre u kapelici Staroga grada
Katalog izložbe slika Đure Mihinjača u Gradskom muzeju Varaždin 1963.
Pogled na Kulu stražarnicu s lančanim mostom i Stari grad
Pogled na Stančićev trg s palačom Sermage
Renesansna kula Staroga grada

Galerija umjetnina

Galerija umjetnina danas je vrijedan dio bogatog muzejskog sklopa Gradskog muzeja Varaždin. Osnovana 1939. godine ona je bila treća galerija moderne umjetnosti u Hrvatskoj, a danas čuva više od 7000 umjetnina.
Doživjela je mnoge promjene koje su dovele do postepenog sređivanja i sve boljeg smještaja i čuvanja umjetnina.
Prvi postav bio je u stražarskim vratima otvoren 16.11.1939. godine. Na gornjem katu bilo je izloženo dvadesetjedno djelo koje je prof. krešimir Filić posudio iz Moderne galerije u Zagrebu. To su bila djela značajnih umjetnika kao što su: Vlaho Bukovac, Menci Klement Crnčić, Celestin Medović, Miroslav Kraljević i Vladimir Becić. To je bio početak prikupljanja djela i za vlastiti fundus. Značajnu ulogu u sakupljanju umjetnina na samom početku odigrao je prof. Tomislav Krizman. On je povodom otvorenja Galerije sakupio devetnaest slika i skulptura na Umjetničkoj akademiji u Zagrebu. Varaždinski građani prikupili su značajna financijska sredstva za kupnju umjetnina. Prvi postav napravio je akademski slikar Pavle Vojković.
Nakon Drugog svjetskog rata gradska je uprava odredila palaču Sermage za novi galerijski prostor. Tako je 15. lipnja 1947. godine u ovoj palači otvorena Galerija starih i novih majstora. Tada fundus galerije sadrži već značajan broj umjetnina, posebnost čine djela starih majstora ali i djela devetnaestog i dvadesetog stoljeća. Od 2020. godine Galerija mijenja naziv u Galeriju umjetnina.
Jedna od najvrednijih slika je "Žitna madona" iz 15. stoljeća. Uz nju, tu je osamnaest slika nizozemskih slikarskih škola 17. i 18. stoljeća. Nezaobilazan je kvalitetno slikan portret „Helen Fourment“ iz Rubensove slikarske škole, ali i dva djela Canalletove škole. Vrijedan dio kolekcije su plemički i građanski portreti, te slike drugih tematika iz razdoblja bidermajera.
Brojni otkupi i donacije pridonosili su stalnom povečanju broja djela suvremenih umjetnika.

Predmeti u fundusu razvrstani su u sedam zbirki: ZBIRKA SLIKA, SKULPTURA, GRAFIKA I CRTEŽA, ZBIRKA IVE REŽEKA, MILJENKA STANČIĆA, PAVLA VOJKOVIĆA, BOŽE VJEKE JARAKA, GABRIJELA HORVATA, LUJE PIHLERA. 

Značaj zbirke slika je u tome što sadrži osamnaest slika nizozemskih majstora , ali i njemačkih, talijanskih, španjolskih, mađarskih i francuskih.
Hrvatsko slikarstvo zastupljeno je u njoj sa djelima naših velikih slikara kao što su: VLAHO BUKOVAC, SLAVA RAŠKAJ, MIROSLAV KRALJEVIĆ, VLADIMIR BECIĆ, EMANUEL VIDOVIĆ te niz drugih.

Zbirka skulptura nažalost nije brojna (62 skulpture) no u njoj se nalaze djela velikih hrvatskih kipara kao što su ANTUN AUGUSTINČIĆ, FRANE KRŠINIĆ, KSENIJA KANTOCI, ALEKSANDAR SRNEC, KOSTA ANGELI RADOVANI i BRANKO RUŽIĆ.

Zbirka crteža posjeduje oko 500 djela uglavnom risarskih škola 19 stoljeća, ali i crteže hrvatskih vrsnih crtača, od kojih treba spomenuti 11 koloriranih crteža IVANA LOVRENČIĆA.

Zbirka grafika izuzetno je bogata sa preko 1000 listova uglavnom europskih grafičkih radionica 17., 18., i 19. stoljeća. Zastupljene su tehnike bakropisa, bakroreza, litografije, suhe igle i serigrafije.

Zbirka IVE REŽEKA sadrži ulja na platnu sa poznatim temama ovog slikara, njegove rane, ali i zrele radove, izvedene u tehnikama pastela, tempere i akvarela. Osobito vrijedan dio ove zbirke čine karikature rađene za list „Koprive“ koje je Galeriji donirala slikareva obitelj. 

Zbirka MILJENKA STANČIĆA sadrži pedeset dva djela ovog značajnog slikara koji je najvećim dijelom svoga opusa slikao Varaždin. Zastupljene su u našoj zbirci mnoge njegove tematike slikane u tehnici ulja na platnu, pasteli, crteži u tehnici ugljena na papiru, ilustracije te osobito vrijedni rani radovi. U ovoj zbirci nalazi se i bogata video i foto dokumentacija o životu i radu slikara. 

Zbirka PAVLA VOJKOVIĆA posjeduje najznačajniji dio opusa ovog akademskog slikara koji je gradu Varaždinu, odnosno našoj galeriji donirao: crteže, idejna rješenja kostima i scenografija, skulptura, ali i slike koje obuhvaćaju sve faze njegovog stvaralaštva i to u tehnikama: ulja na platnu, pastele, akvatele, tempere te kombinirane tehnike. 

Zbirka BOŽE VJEKE JARAKA sadrži mnoga velika imena naše umjetnosti. Ona je formirana od donacije ovog izuzetnog sakupljača umjetnina, svećenika i profesora teologije koji je do sada u ukupno tri donacije darovao 169 djela. 
U ovoj zbirci istiću se djela KSENIJE KANTOCI, FRANA KRŠINIĆA, MARIJE UJEVIĆ, ŠIME VULASA, IVE DULČIĆA, ĐURE SEDERA, LJUBE IVANČIĆA i mnogih drugih.

Zbirka GABRIJELA HORVATA sadrži oko 40 djela, uglavnom crteža i slika koje su rađene u tehnikama ugljena, olovke i tempere. Lijepa zbirka ovog samoukog umjetnika ilustrira njegov izuzetni slikarski talent. Djela su u ovu zbirku došla otkupom nakon slikareve smrti. 

Zbirka LUJE PIHLERA sadrži mape Pihlerovih crteža koje je on u duhu devetnaestog stoljeća crtao na svojim brojnim putovanjima po Hrvatskoj i Europi. 

Voditeljica zbirki Galerije umjetnina: 
viša kustosica Elizabeta Igrec, lik.um.