Gradski muzej Varaždin

Arheološki odjel

Povijest: Od samih početaka djelatnosti u zbirkama Gradskoga muzeja Varaždin, otvorenoga 1925., pohranjeni su i pojedinačni arheološki nalazi, uglavnom kameno oružje i oruđe. Oni su, skupa s kulturno-povijesnom i povijesnom građom izloženi u prostorijama Staroga grada. No, tek nakon otkupa bogate paleontološke i arheološke zbirke učitelja Stjepana Vukovića, stvorena je 1938. jezgra posebna Prethistorijskog odjela koji će s vremenom prerasti u Arheološki odjel. U zbirci su bili uglavnom predmeti iz špilje Vindije koju je Stjepan Vuković počeo istraživati već 1928., ali i slučajni nalazi s drugih mjesta. Dio otkupljene zbirke izložen je u nekoliko vitrina u Starome gradu. Prvi stalni postav Prethistorijskog odjela bio je u palači Sermage. Od 1975. do 1983. stalni je postav u varaždinskomu Starom gradu. Od 1983. do danas Arheološki odjel nema stalnog postava.

Osnivač i prvi kustos: Već kao mlad učitelj, Stjepan Vuković pokazivao je veliko zanimanje za arheologiju, ali i za paleontologiju, etnologiju i prirodoslovlje. Uz prosvjetni rad, bavio se i proučavanjem najstarije prošlosti širega varaždinskog područja, obilazio teren i otkrivao lokalitete, prikupljao podatke i nalaze. Od 1928. istraživao je špilju Vindiju kraj Donje Voće, koja će nekoliko desetljeća kasnije postati svjetski poznati paleoantropološki, geološki, paleontološki i arheološki lokalitet. Građa što ju je prikupio tijekom istraživanja Vindije značajan je dio fundusa današnjega Arheološkog odjela. Stjepan Vuković 1949. postaje prvim kustosom tadašnjegs Prethistorijskog odjela i tu dužnost obnaša do umirovljenja 1967. godine. Pripadaju mu velike zasluge kao utemeljitelju moderne arheologije u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, istaknutom paleolitičaru te utemeljitelju eksperimentalne arheologije u nas.

Djelatnost: U Arheološkom odjelu sustavno se prikuplja, dokumentira i obrađuje arheološku građu iz svih razdoblja prapovijesti i povijesnih razdoblja do novoga vijeka. Posljednjih godina, sukladno razvoju urbane arheologije, prikuplja se i obrađuje i nalaze novoga vijeka. Terenska djelatnost Odjela odvija se na području cijele Varaždinske županije. Od sedamdesetih godina 20. stoljeća arheološka istraživanja provodi se redovito, pa se njima prikuplja i najveći dio muzejske građe dok su otkupi i darovi arheoloških predmeta tek sporadični. Sustavnim se rekognosciranjima prikuplja terenske podatke i dopunjuje dokumentaciju o lokalitetima. U prikupljanju podataka Odjelu uvelike pomažu ljubitelji arheologije – suradnici muzeja te donatori koji se uključuju u pojedine akcije. Odjel javno djeluje izlaganjem, sudjelovanjem na stručnima i znanstvenim skupovima, objavljivanjem radova, predavanjima i organiziranjem muzejskih radionica.

Zbirke: Arheološka i paleontološka građa što je se čuva u fundusu Odjela razvrstana je u sedam zbirka. Po značaju se osobito ističu neke skupine predmeta što tvore određenu kronološku, tipološku ili funkcionalnu cjelinu – npr.: • kameno oruđe tipa udarača i ašelenski artefakti starijeg paleolitika s nalazišta Punikve kraj Ivanca, • paleolitički kameni i koštani artefakti iz špilje Vindije, • skupni nalaz ljevačkog inventara iz Sv. Petra Ludbreškog, starije željezno doba, • grob konja s prilozima skitskog podrijetla, Jalžabet, starije željezno doba, • manja egipatska zbirka iz vlasništva obitelji Pasthory-Varady. Istraživanja: Rekognosciranja – pregledi terena, pokusna, sustavna i zaštitna arheološka istraživanja provodi se kao redovitu djelatnost Odjela. U novije vrijeme sve češće se nadzire različite građevinske zahvate u gradskoj jezgri ili na drugima evidentiranim lokalitetima. Istraživana nalazišta pripadaju različitim razdobljima od paleolitika do 19. stoljeća. Iz velikog broja istraživanih lokaliteta, veliku važnost imaju: eneolitičko naselje Krč kraj Cerja Tužnog, špilja Vilenica kraj Novog Marofa, višeslojno naselje u Sigetcu kraj Ludbrega, višeslojno naselje na Šarnjaku kraj Šemovca, antička Aqua Viva na području Petrijanca, višeslojno naselje Pod lipom kraj Zbelave, nekoliko villa rustica (Jalžabet, Šemovec i Martinić) itd. Nalazišta špilje Vindija i Velika pećina, Punikve kraj Ivanca, Ludbreg, Sv. Petar Ludbreški, Martijanec, Jalžabet, Lonja kraj Matušina arheološki su značajna na razini hrvatske, ali i europske arheologije.

Muzejsko pedagoški rad: Arheološki odjel posredstvom raznolikih oblika rada educira djecu predškolskoga i školskog uzrasta, učenike srednjih škola, a u posljednje vrijeme i odrasle. Uobičajene su muzejske radionice i igraonice što ih organizira u povodu povremenih izložba ili oidvojeno, u dogovoru i po želji nastavnika. Ponekad se radionice ili igraonice organizira uz predavanje što ih se povezuje s određenom temom nastavnog programa. Što to skriva zemlja, Arheologija na stolu, Priča o kamenu, Život u gradu prije..., Baština: keramika, staklo, Tončekova cipelica – neki su od zabavnih, kreativnih i edukacijskih programa u Arheološkom odjelu. Prvi edukacijski program za odrasle organiziran je u tijeku arheološkog istraživanja srednjovjekovne utvrde Paka – 2005. godine. Bila je to sedmodnevna škola arheologije za odrasle, uz uključivanje polaznika u arheološku ekipu.

Stalni postav: Od osnutka Prethistorijskog odjela GMV-a 1949. do početnih radova na velikoj obnovi varaždinskog Staroga grada 1983. arheološku građu prikazivalo se u trima stalnim postavima, najprije u prizemlju palače Sermage, a poslije u podrumskom prostoru Staroga grada. Od 1983. Odjel nema stalnoga postava. Prostor namijenjen budućem postavu Povijesnoga i Arheološkog odjela dio je palače Hercer u kojoj su već smješteni radni i izložbeni prostori Entomološkog odjela. Po završetku sveobuhvatne građevinske i konzervatorske sanacije palače Hercer, u njoj će dobiti mjesto još dva muzejska odjela: Arheološki i Povijesni te će napokon moći pokazati javnosti najvredniju građu svojih fundusa.

Aktualno: Istraživanje, konzerviranje i prikazivanje srednjovjekovne utvrde u Paki južno od Varaždina vrlo je važan projekt što ga Odjel provodi od 2001. godine. Cilj je Projekta Paka temeljito istražiti bezimenu utvrdu, konzervirati je i prikazati kao dio spomeničke baštine i svojevrsnu turističku privlačnost. Projekt se provodi uz pomoć Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Varaždinske županije te stalnih donatora: Ghetaldus Varaždin, Trgonom Novi Marof, Kaming Ljubeščica (nedavno se je donatorima pridružio i Akroterij iz Zadra).
Istraživanje Lonje – utvrđena visinskog naselja iz antike, u blizini sela Matušini kraj Novog Marofa, pokrenuto 2005., nastavit će se i u 2006. godini. Ovo veoma važno nalazište prvo je visinsko naselje na području Županije, prema osobitostima posve različito od odavna poznatih Varaždinskih Toplica, Petrijanca i Ludbrega. Strateški položaj, veličina lokaliteta i složena arhitektura najveće su vrijednosti lokaliteta Lonja.

Od početka 2006. Odjel je uključen u susjedski projekt Slovenija – Mađarska –Hrvatska Bastion – interreg IIIa kojeg djelomično financira Europska unija. Cilj je projekta: • poticati što bolje razumijevanje i shvaćanje vrijednosti zajedničke kulturne baštine doživljavanjem ukupnoga kulturnog prostora, • istražiti i predstaviti javnosti obrambene sustave podravskih gradova u 16. stoljeću i povezati lokacije u Sloveniji (Maribor) i Hrvatskoj (Varaždin) u cjelovitu kulturno-turističku ponudu regije. Svrha varaždinskog dijela projekta: • multidisciplinarnim istraživanjem (arheologija, geologija, povijest, povijest umjetnosti) prikupiti podatke o sustavu obrane renesansne utvrde u Varaždinu; sustav obrane sastoji se od dvaju mokrih opkopa, vjerojatno suhoga opkopa te izvrsno očuvanih bedema.

Voditeljica zbirki Arheološkog odjela:
kustosica Lovorka Štimac - Dedić, dipl. arheolog i povjesničar