Gradski muzej Varaždin

Mapa stranica HR ENG
Traži
Prizor iz stalnog postava “Svijeta kukaca”
Veduta Varaždina na razglednici s početka 20. stoljeća
Servis za jelo iz 19. stoljeća izložen u Starom gradu
Šamija, pokrivalo za glavu članice Društva Hrvatska žena
Prodavaonica Gustava Mosesa i sina u Varaždinu s početka 20. stoljeća
Seosko veselje, nepoznati nizozemski slikar, 17. stoljeće
Sudionici muzejskih radionica u Gradskom muzeju Varaždin

VATROSLAV JAGIĆ (1838. – 1923.) Filolog svjetskoga glasa / Predavanje uz 180. obljetnicu rođenja i 95. obljetnicu smrti

OSTALO

ustanova: GMV Palača Herzer, Franjevački trg 10
datum početka/završetka: 06.06.2018. / 06.06.2018.
Organizator: Gradski muzej Varaždin

        U sklopu Srijede u Muzeju održava se predavanje posvećeno jezikoslovcu Vatroslavu Jagiću, kojim Gradski muzej Varaždin obilježava 180. obljetnicu rođenja i 95. obljetnicu smrti toga filologa-slavista svjetskoga ugleda.

        Vatroslav Jagić (Varaždin, 6. srpnja 1838. – Beč, 5. kolovoza 1923.), znameniti filolog i najvažniji svjetski slavist druge polovice 19. stoljeća i prve četvrtine 20. stoljeća, proveo je u rodnom Varaždinu kratak dio svoga životnoga i radnog vijeka. Unatoč tome, kontakte s domovinom održavao je cijelog života, a prikazima i kritikama javno je reagirao na mnoga pitanja u društvenom, kulturnom i političkom životu Hrvatske.

        Pred smrt Jagić je dovršio svoju opsežnu biografiju na njemačkom (Erinnerungen aus meinen Leben) i hrvatskom jeziku (Spomeni mojeg života). Bazirana na sjećanjima o događajima iz profesionalnoga i osobnog života, kao i na bogatoj korespondenciji sa suradnicima i prijateljima, biografija nas upoznaje s ljudima i običajima u sredinama u kojima je živio i radio, a to su Varaždin, Zagreb, Odesa, Berlin, Sankt-Peterburg i Beč, i s prijateljima kao što su Rački, Mažuranić, Kukuljević Sakcinski, Kurelac, Daničić, Miklošić.

      Rođen u Varaždinu, u obrtničkoj obitelji, školovao se u rodnom gradu i Zagrebu, a nakon završenog studija klasične filologije u Beču 1860. radio je kao profesor na zagrebačkoj gimnaziji. Započeo je jezikoslovna istraživanja u arhivima i zbirkama rukopisa i uključio se u rasprave o standardima hrvatskog jezika. Kao i mnogi njegovi suvremenici bio je žrtva političkih događaja nakon Nagodbe i mađarizacije te je 1870. dobio otkaz i bio prisiljen napustiti domovinu.

        Kao profesor slavistike predavao je na sveučilištima u Odesi, Berlinu, Sankt-Peterburgu i od 1886. do umirovljenja 1908. u Beču. Objavio je više od 700 radova, u Zagrebu je pokrenuo časopis Književnik, a u Berlinu Archiv für slavische Philologie (Arhiv za slavensku filologiju), koji je uređivao 45 godina. Umro je 5. kolovoza 1923. u Beču. Tijelo mu je preneseno u Varaždin, gdje je uz počasti sahranjen 12. kolovoza 1923. godine. Jagićeva kći Stanka Rešetar i sin Nikola darovali su nakon očeve smrti dio njegove ostavštine varaždinskomu Muzealnom društvu za fundus budućeg Muzeja.

        Danas zbirka ima 665 predmeta. Sastavljena je od rukopisa, tiskanih djela, odličja, osobnih predmeta i umjetničkih djela. Jagićeva unuka Sonja Budak rođ. Rešetar Muzeju je 1961. darovala djedove obiteljske fotografije, povelju za novije plemstvo cara i kralja Franje Josipa I. te brončanu plaketu s Jagićevim likom, rad kipara Rudolfa Valdeca.

        Predavanje o Vatroslavu Jagiću pripremila je muzejska savjetnica u GMV-u Ljerka Šimunić. Program počinje u 19 sati, a ulaz je besplatan.

 

VATROSLAV JAGIĆ (1838. – 1923.) Filolog svjetskoga glasa / Predavanje uz 180. obljetnicu rođenja i 95. obljetnicu smrti povratak