Gradski muzej Varaždin

Mapa stranica HR ENG
Traži
Prizor iz stalnog postava “Svijeta kukaca”
Veduta Varaždina na razglednici s početka 20. stoljeća
Servis za jelo iz 19. stoljeća izložen u Starom gradu
Šamija, pokrivalo za glavu članice Društva Hrvatska žena
Prodavaonica Gustava Mosesa i sina u Varaždinu s početka 20. stoljeća
Seosko veselje, nepoznati nizozemski slikar, 17. stoljeće
Sudionici muzejskih radionica u Gradskom muzeju Varaždin

Ruski emigranti u kontekstu razvoja hrvatske znanosti i kulture

OSTALO

ustanova: GMV Palača Herzer, Franjevački trg 10
datum početka/završetka: 07.02.2018. / 07.02.2018.
Organizator: Gradski muzej Varaždin; Udruga „Vernisaž“

         Slijedeća Srijeda u Muzeju posvećena je povijesti naseljavanja ruskih emigranata na naše prostore i njihovu doprinosu u razvitku hrvatske znanosti i kulture. O toj temi govorit će mr. sc. Andrej Čebotarev, autor brojnih stručno-znanstvenih radova iz područja povijesti, arhivistike, kulture, teologije i filozofije, a uz njegovo predavanje pripremljen je i popratni program u kojemu sudjeluju članovi ansambla „Kalinka“.

        Povijest naseljavanja ruskih emigranata na ove prostore započinje društvenim previranjima koja su zadesila Rusiju početkom 19. stoljeća, a naposljetku su rezultirala Oktobarskom revolucijom – državnim prevratom i korjenitim, revolucionarnim društvenim i političkim promjenama, koje su dovele do Građanskog rata. Rat, koji je trajao od 1918. do 1922. godine, odnio je mnogobrojne živote (više od 5 milijuna poginulih) i doveo do egzodusa oko 2 milijuna stanovnika nekadašnjega Ruskog Carstva. Izbjegli pred boljševicima i Crvenom armijom, ruski su emigranti potražili svoje utočište i novi dom u gotovo svim krajevima svijeta, a njih oko 40.000 prihvatila je tadašnja Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca. Iako je na području Kraljevine SHS već bilo nekoliko tisuća ruskih ratnih zarobljenika, većina izbjeglica počela je pristizati 1919. godine, uglavnom preko luka Boke kotorske, Dubrovnika, Splita i Bakra. Raseljeni su po cijelom teritoriju tadašnje Kraljevine, pa tako i u Hrvatskoj, gdje su ostavili značajni trag u znanstvenom, kulturnom i općedruštvenom životu, na što će se detaljnije osvrnuti mr. sc. Čebotarev.

        U popratnom programu članovi ansambla „Kalinka“ recitirat će stihove velikih ruskih pjesnika Puškina i Jesenjina i izvesti nekoliko ruskih tradicionalnih pjesama, a predviđen je i kratak razgovor s poznatim varaždinskim glazbenim pedagogom Vladimirom Ščedrovom.

     Program se održava od 19 sati, a ulaz je besplatan. 

Ruski emigranti u kontekstu razvoja hrvatske znanosti i kulture povratak