RADIOTELESKOP ALMA: Najveći astronomski projekt na Zemlji
OSTALO
ustanova: GMV Palača Herzer, Franjevački trg 10
datum početka/završetka: 03.04.2019. / 03.04.2019.
Organizator: Astronomsko društvo Varaždin; Gradski muzej Varaždin
U sklopu Srijede u Muzeju održava se predavanje pod nazivom Radioteleskop ALMA, na kojemu će o najvećem astronomskom projektu na Zemlji govoriti dr. sc. Roman Brajša.
Radioteleskop ALMA (Atacama Large Millimeter/submillimeter Array, u prijevodu Veliki milimetarski/submilimetarski postav u Atacami) smješten je u pustinji Atacama u sjevernom Čileu, blizu granice s Bolivijom. Radi se o sustavu od 66 radioteleskopa, od kojih svaki ima promjer antene 7 ili 12 metara. Njegov položaj na nadmorskoj visini od oko 5000 metara u Andama, u kombinaciji sa suhom pustinjskom klimom, omogućava prijem radiovalova valnih duljina od nekoliko milimetara i manje. Zbog velikih troškova projekt ALMA zajednički vode znanstvene institucije iz Europe, Sjeverne Amerike i istočne Azije. Radioteleskop ALMA može promatrati gotovo sve vrste astronomskih objekata, uključujući i Sunce. Na predavanju će se govoriti o tome kako funkcionira Opservatorij ALMA, bit će predstavljeni glavni rezultati dosadašnjeg rada (napose oni vezani uz proučavanje nastanka zvijezda i planeta) te rezultati prvih promatranja Sunca, u čemu je sudjelovao i dr. sc. Roman Brajša, predstojnik Opservatorija Hvar i znanstveni savjetnik na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Program počinje u 19 sati, a ulaz je besplatan. Suorganizator je Astronomsko društvo Varaždin.
O predavaču:
Dr. sc. Roman Brajša (r. 1963., Zagreb) osnovnu školu i gimnaziju završio je u Varaždinu. Diplomirao je, magistrirao i doktorirao fiziku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 1989. godine zaposlen je na Opservatoriju Hvar Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Od 2013. je predstojnik Opservatorija Hvar, a od 2016. znanstveni savjetnik u trajnom zvanju. Glavno područje istraživanja mu je fizika Sunca. Znanstveno se usavršavao na desetak astrofizičkih instituta i opservatorija s najdužim boravkom u Leibnizovom institutu za fiziku Sunca u Freiburgu, koristeći uglednu stipendiju Zaklade Alexander von Humboldt. Bio je mentor na pet diplomskih radova, dva magistarska rada i tri doktorske disertacije. Održao je 22 pozvana predavanja na sveučilištima i znanstvenim institutima i 18 pozvanih predavanja na međunarodnim znanstvenim skupovima. Sudjelovao je na 91 međunarodnom znanstvenom skupu i 11 domaćih konferencija. Član je Međunarodne astronomske unije, Europskog astronomskog društva, Hrvatskog astronomskog društva (predsjednik 2012. – 2016.) i Hrvatskog fizikalnog društva. Do sada je bio voditelj ili suradnik na 18 međunarodnih i 10 domaćih znanstvenih projekata. Objavio je više od 130 znanstvenih radova iz područja astronomije i astrofizike, koji su citirani više od tisuću puta. Recenzent je u 18 međunarodnih znanstvenih časopisa i član uredništva dvaju međunarodnih znanstvenih časopisa i dvaju domaćih znanstveno-popularnih časopisa. Autor je 13 stručnih radova i 30 znanstveno-popularnih članaka o temama iz astronomije i astrofizike, te prevoditelj tri znanstveno-popularne knjige s njemačkog na hrvatski jezik. Održao je veći broj znanstveno-popularnih predavanja na Zvjezdarnici Zagreb, u Tehničkom muzeju “Nikola Tesla” i u organizaciji Festivala znanosti u Zagrebu i u Rijeci. Često je gostovao u programima HTV-a i u nekoliko navrata u emisijama ORF-a, te na radiju, napose u emisiji „Andromeda“ Hrvatskog radija.
povratak