PROSINAC U MUZEJU: O GRADU PRIČA PALAČA Palača Herczer – Varaždin
IZLOŽBA
mjesto održavanja: GMV Palača Herzer, Franjevački trg 6
datum početka/završetka: 04.12.2014. / 01.02.2015.
otvorenje: 19,00
organizator: Gradski muzej Varaždin
Palača Herczer jedna je od najljepših povijesnih zdanja u Varaždinu, a otkad je podignuta koncem 18. stoljeća pa gotovo do današnjih dana, višestruko je mijenjala svoje vlasnike i namjenu. U potpunosti je obnovljena prije desetak godina i, osim nadaleko poznatog stalnog postava Entomološkog odjela Svijet kukaca koji se u njoj nalazi od 1954. godine, danas su u njoj smješteni i Povijesni i Arheološki odjel Gradskog muzeja Varaždin.
O zanimljivoj prošlosti palače Herczer i njezinih stanara govori izložba O gradu priča palača, s nizom portreta, dokumenata, fotografija i ostalih predmeta, oslikavajući ujedno i jedan segment varaždinske povijesti. Autorica izložbe je arheologinja Martina Matijaško, koja je u Gradskom muzeju Varaždin radila u okviru stručnog osposobljavanja za rad na mjestu kustosa kroz program Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Izložba o palači Herczer jedan je od nekoliko izabranih projekata realiziranih u sklopu poziva Gradskog muzeja Varaždin upućenog 20-orim mladim stručnjacima, također osposobljenima za zvanje kustosa u toj ustanovi kroz navedeni program.
O palači Herczer:
Palača Herczer nalazi se na Franjevačkom trgu u Varaždinu, na čijem je mjestu još u 14. stoljeću bio ksenodohij (hospicij), što je otkriveno prilikom arheoloških istraživanja prije petnaestak godina. Nakon što je 1775. godine izgrađen novi hospicij kod crkve sv. Florijana, zemljište na kojem je bio stari prodano je Matiji Rieneru, ali ga je on zbog financijskih teškoća ubrzo izgubio. Novi vlasnik postao je Franjo Herczer, upravitelj Kraljevske pošte u Varaždinu, koji je na tom mjestu 1792. izgradio palaču s kasnobaroknim obilježjima, ali je i on već 1805. godine izgubio i zgradu i netom dobiveni plemićki status zbog financijskih dugova te i to obiteljsko ime nestaje iz daljnje varaždinske povijesti. U međuvremenu se kao vlasnici palače pojavljuju: krznar Jakob Jelišević (? – oko 1818.), pa njegov zet Pavel Gergmann (? – 1838.), a nakon njega njegov zet Toma Jelišević (? – 1849.). Potonji je bio varaždinski gimnazijski profesor i pobornik Hrvatskoga narodnog preporoda, a u svojoj je palači ugostio baruna Metela Ožegovića i njegove suradnike koji su tu 1837. godine osnovali Družtvo narodno, prvu narodnu čitaonicu u Hrvatskoj. Godine 1851. palaču je kupio Ivan Nepomuk Petrović (1817. – 1904.), tada najbogatiji čovjek u Varaždinu, koji u njoj nije živio nego ju je iznajmljivao . S obzirom na to da nije imao nasljednika, svoj imetak oporučno je pretvorio u Stipendijalnu zakladu Ivana Nepomuka i Rozalije Petrović, koja je palačom upravljala do nacionalizacije 1946. godine. Od 1851. do 1946. prostorije u palači unajmljivalo je nekoliko obitelji i pravnih osoba: Narodna kavana, veliki župan Radoslav Rubido-Zichy, gradski fizik Hinko Blau. Od 1954. godine na katu palače nalazi se Entomološki odjel Gradskog muzeja Varaždin, sa stalnim postavom iz zbirke prof. Franje Košćeca, a od 1958. do 1998. godine u prizemlju je bila Varaždincima dobro poznata trgovina Biciklist. Godine 1997. cijela zgrada dodijeljena je na korištenje Gradskom muzeju Varaždin, koji ju je i temeljito obnovio.
povratak