Gradski muzej Varaždin

Prijedor 1992./1995. – neispričana priča

OSTALO

ustanova: GMV Palača Herzer, Franjevački trg 10
datum početka/završetka: 23.05.2018. / 23.05.2018.

U sklopu Srijede u Muzeju održava se predavanje pod nazivom Prijedor 1992./1995. – neispričana priča, na kojem će o ratnim zločinima i njihovim posljedicama govoriti Mirsad Duratović. Međunarodni humanist, mirovni diplomat, političar i borac za ljudska prava i istinu Mirsad Duratović (r. 1974., Prijedor, BiH) ratnom i poslijeratnom tematikom bavi se posljednjih 20 godina i jedan je od najprepoznatljivijih govornika istine o strahotama i stradanjima Hrvata i Bošnjaka s područja Prijedora 90-ih godina prošlog stoljeća. U svom predavanju, popraćenom prigodnom izložbom, autor će se osvrnuti na prošla ratna događanja kao na opomenu da se takva povijest više nikad ne ponovi, a govorit će i o trenutačnom geopolitičkom stanju na tom prostoru. Uz to će iznijeti i važne poveznice između Varaždina i Prijedora, koje i danas spajaju Hrvate i Bošnjake iz ovih dvaju gradova.

        Program počinje u 19 sati, a ulaz je besplatan. Suorganizatori su Vijeće nacionalne manjine Bošnjaka Varaždinske županije i Udruga veterana 7. gardijske brigade „PUMA“ iz Varaždina.

 

 

 

O predavaču:

Mirsad Duratović živi i radi u Prijedoru kao odbornik u Gradskoj skupštini Grada Prijedora. Bivši je maloljetni logoraš i povratnik, oženjen je i otac dvojice sinova. Od samog osnutka 2006. godine  predsjednik je i glavni osnivač Udruženja logoraša Prijedor92, a od 2017. godine predsjednik je Regionalnog saveza logoraša regije Banja Luka. Godine 1992. sa svojih 17 godina korišten je kao živi zid u svom mjestu Bišćani; preživljava živi zid i završava u logorima Omarska, Manjača, Trnopolje. Dana 20. srpnja 1992. preživljava kao jedini muški član obitelji Duratović, dok je ubijen njegov maloljetni 15-godišnji brat, otac i ukupno 47 članova obitelji; iz tog bošnjačkog sela ubijeno je ukupno 258 civila. Nakon proživljenih strahota logora završava u Hrvatskoj i nakon toga odlazi u Njemačku. Zajedno s majkom uspijeva u Njemačkoj preživjeti izbjegličke patnje i krize, ali se 1999. među prvima vraća u svoju domovinu, na svoje razrušeno ognjište, tražeći posmrtne ostatke svoje obitelji. Od tada je Mirsad Duratović istinski borac za istinu, zagovornik iznošenja bolnih povijesnih činjenica o stradavanju nesrpskog stanovništva, Bošnjaka i Hrvata, u Prijedoru, gradu u kojem je do danas evidentirano 3176 ubijenih civila nesrpske nacionalnosti, od toga 102 djece i 256 djevojčica i žena. Općina Prijedor zauzima prvo mjesto po broju ubijenih Hrvata civila (166 ubijenih) u proteklom ratu u BiH. Selo Briševo je najstradalije hrvatsko selo u BiH, s ukupno ubijena i masakrirana 67 Hrvata, od djece do staraca.

Prijedor je zapisan u povijesti kao grad s najvećim brojem osumnjičenih i osuđenih ratnih zločinaca nad nesrpskim stanovništvom, njih 51. U tijeku su procesi protiv 37 osoba srpske nacionalnosti za ratne zločine počinjene u Prijedoru, gradu s najvećim brojem ratnih logora u BiH. U Prijedoru je do danas registrirano 465 lokacija na kojima su ekshumirani posmrtni ostatci civilnih žrtava genocida nad Hrvatima i Bošnjacima koji su 1992. počinile srpske civilne, vojne i policijske snage. U najvećoj masovnoj grobnici na tlu Europe, u Tomašici, Mirsad Duratović među 430 tijela pronalazi posmrtne ostatke brata, oca, djeda, bake, bližih i daljnjih rođaka.

Od 2001. godine aktivno surađuje s međunarodnim institucijama, civilnim nevladinim sektorom, brojnim obrazovnim školskim institucijama i sveučilištima (Sveučilište Regensburg i Katolička socijal-pedagoška akademija München u Njemačkoj, sveučilišta i škole iz Italije, Švicarske, Švedske). Uvijek spremno dočekuje sve zainteresirane kako bi im kroz vlastito svjedočanstvo iznio potresne istine o konc-logorima, masovnim grobnicama, kao i o današnjoj diskriminirajućoj situaciji života povratnika, preživjelih logoraša i žrtava rata. Član je ekspertnog tima Instituta za istraživanje genocida u Kanadi, Internacionalnog savjeta Međunarodne organizacije za ljudska prava (IGFM) iz Frankfurta, sudionik je mnogobrojnih međunarodnih skupova na temu rata, prava žrtava i tranzicijskih procesa. Svjedok je u predmetima ratnih zločina. Međunarodno priznati humanitarac Mirsad Duratović danas je i član Predsjedništva Demokratske fronte BiH.

Prijedor 1992./1995. – neispričana priča povratak