OSTALO
datum početka/završetka: 12.10.2009. / 12.10.2009.
Organizator: Izdavač Horetzky
Predstavljanje knjige Jasne Galjer 'Expo 58 i jugoslavenski paviljon Vjenceslava Richtera' održava se u ponedjeljak, 12. listopada, s početkom u 13 sati, u Muzeju za umjetnost i obrt, Zagreb. O knjizi će, uz autoricu, govoriti Zvonko Maković, Miroslav Gašparović te Ranko Horetzky.
Knjiga je strukturirana u tri tematske cjeline. Prvi, uvodni dio sadrži povijesni pregled svjetskih izložbi i njihovog kulturološkog značenja, prvenstveno kao fenomen modernog doba. U drugom dijelu prikazana je Svjetska izložba u Bruxellesu 1958. u kontekstu političkih zbivanja, ekonomskih, filozofskih, umjetničkih i arhitektonskih aspekata koji definiraju ovu manifestaciju kao simptom toga vremena. Tema trećeg dijela knjige je nastup Jugoslavije na Svjetskoj izložbi u Bruxellesu 1958. koji je prikazan kao jedan od najuspjelijih primjera promoviranja vrhunskih kulturnih vrijednosti. U tom kontekstu djelovanje Vjenceslava Richtera ima izuzetno značajnu ulogu koja je rasvijetljena ovom znanstvenom studijom.
Cilj objavljivanja knjige je pokazati da je hrvatska moderna arhitektura, odnosno koncept izložbe kao modernog medija masovnog komuniciranja na primjeru ovog ostvarenja bila potpuno na razini kvalitete tadašnje svjetske produkcije. Riječ je o jednom od najznačajnijih ostvarenja u povijesti moderne hrvatske arhitekture, kako u kontekstu suvremene svjetske arhitekture tako i s obzirom na činjenicu da je paviljon nakon izložbe otkupljen i postavljen u Wevelgemu (80-ak km od Bruxellesa) gdje je i danas u funkciji privatne škole te tako predstavlja jednu od malobrojnih realizacija hrvatske arhitekture u svijetu.
Tekst je bogato ilustriran fotografijama i ilustracijama arhivskog materijala (više od 700 ilustracija - nacrti, fotografije, presnimci iz suvremenih časopisa), koji dokumentira tekst detaljnim podacima o pojedinim aspektima nastupa na Svjetskoj izložbi u Bruxellesu 1958. i dionicama postava. Knjiga predstavlja rezultat višegodišnjih znanstvenih istraživanja teme, te se većina materijala objavljuje prvi put. S obzirom na 50-tu obljetnicu Svjetske izložbe (1958-2008) objavljivanje ove knjige značajno će pridonijeti afirmaciji moderne hrvatske arhitekture na međunarodnoj sceni.
'Dr. Jasna Galjer uzela je kao važan i mnogoznačan pretekst izložbeni paviljon Jugoslavije na Expou u Bruxellesu 1958., ali je kroz taj motiv prikazala ne samo autora (Vjenceslava Richtera), ne samo sredinu (socijalističku Jugoslaviju), nego Europu i svijet, nevjerojatnom širinom i znanjem razlažući odnose umjetnosti, kulture i društva. Njezina je studija ne samo povijesnoumjetnička, ne samo kulturnopovijesna, nego sociopolitička na zaista respektabilnoj razini. Problem je zahvaćen toliko slojevito da osvjetljuje i prozire mitove vremena, od «multikulturalnosti» do odnosa prave i surogatne prošlosti, od dizajna i overdizajna do kiča bez granica, od pokušaja racionalizacije prostora/vremena do populističkog recidiviranja trošnih simbola. U «događajnoj povijesti» teče i duhovna povijest s velikim protagonistima (Bruno Zevi, Reyner Banham...) suvremene teorije i kritike oblikovanja prostora. Studija je toliko gusta da sadrži građu niza mogućih knjiga.'iz recenzije dr. Željke Čorak)
'Dio koji govori o jugoslavenskom paviljonu (koji je po autorstvu i umjetnicima zapravo hrvatski), pokazuje kako se niti jedna nacionalna tema ne smije sagledavati isključivo u uskom, provincijalnom kontekstu. Ne gledamo li na taj način svjetsku baštinu, svjesno (i nepotrebno) prepuštamo samo velikim znanostima i nacijama teme koje su baština svih, a našu prošlost i umjetnost gledamo naočalama koje pogled iskrivljuju i čine ga malim i provincijalnim. Jasna Galjer je pokazala kako se može napisati knjiga koja će se sa zanimanjem čitati u Bruxellesu, Parizu i Zagrebu.' iz recenzije dr. Tvrtka Jakovine)
'Ova knjiga nije samo iscrpna monografska studija o jednom važnom arhitektonskome djelu, nego od svojega uvodnog dijela, pa do završnih poglavlja razvija dvije narativne cjeline: jednu koja na vrlo originalan način rasvjetljava fenomen svjetskih izložbi, shvaćajući ih kao zaseban kulturno-civilizacijski žanr, i drugi u kojemu se tumači konkretno djelo hrvatskog arhitekta Vjenceslava Richtera, autora Jugoslavenskog paviljona na Expo 58 u Bruxellesu. Dr. Jasna Galjer već se ranije u svojim znanstvenim radovima bavila fenomenom svjetske izložbe i prva u našoj sredini tumačila sva slojevita značenja ovih 'idealiziranih slika svijeta' ukazujući ujedno na mijene koje su svjetske izložbe tijekom proteklih 150 godina zahvaćale u svim aspektima. Ona to čini i u uvodnim poglavljima svoje nove knjige dajući izvanredno precizan i detaljan uvid u građu koju će kasnije tumačiti kroz jedan konkretan, ali ne i izoliran fragment — paviljon arhitekta Richtera (...) Autorica knjige istražila je, osim u domaćim, tako i u stranim arhivima svu važnu referentnu građu čime je, uz široko i temeljito poznavanje stručne literature, stvorila preduvjet za vrijedno znanstveno djelo. Monografija ,,Expo 58 i jugoslavenski paviljon" rasvjetljava i mnogo šire područje od onoga što sugerira njezin naslov. U vrijeme ponovne valorizacije kulturne baštine, kojoj pripada i djelo Vjenceslava Richtera, ova knjiga dobiva još više na vrijednosti i aktualnosti.' iz recenzije dr. Zvonka Makovića
Jasna Galjer
povratak