Interdisciplinarno istraživanje zbirke rane fotografije (dagerotipija) iz GMV-a

OSTALO

ustanova: GMV Palača Herzer, Franjevački trg 10
datum početka/završetka: 15.05.2024. / 15.05.2024.

        U sklopu Srijede u Muzeju održava se predavanje pod nazivom Interdisciplinarno istraživanje zbirke rane fotografije (dagerotipija) iz GMV-a, na kojem će biti predstavljeno osam istraženih i restauriranih dagerotipija te jedna ambrotipija. O restauriranju i znanstvenoj analizi govorit će Valentina Ljubić Tobisch, restauratorica i savjetnica za pokretnu i nepokretnu baštinu s fokusom na metal s Instituta za rendgenologiju Tehničkog sveučilišta u Beču, dok će muzejska savjetnica u GMV-u Spomenka Težak ocrtati povijesni kontekst osoba prikazanih na ranim fotografijama, koje su u fundus većinom došle neposredno nakon otvorenja Muzeja. Među njima su tri iz obitelji Polansky, po jedna iz obitelji Jacomini, Stöhr, Petrović i Fuksa te ambrotipija gradskog mjernika Bašlina.

        Službena objava fotografskog postupka temeljenog na metodi Louis-Jacques-Mandéa Daguerrea 19. kolovoza 1839. smatra se rođenjem fotografije. U početku se zbog nedostatka opreme i duge ekspozicije postupak mogao koristiti samo za prikazivanje krajolika i drugih nepomičnih prizora, a novim tehničkim dostignućima, koja su se osobito ranih godina razvila u Beču, poboljšala se kvaliteta fotografskog procesa. Metoda dagerotipije temeljila se na fotoosjetljivosti halogenida joda, klora i broma na posrebrenim bakrenim pločama, a u završnom koraku dagerotipija je često bila pozlaćena i kolorirana.

        Unutar Heritage Science Austria i projekta pod nazivom „The impact of early photography and electrotyping media on the creation of images and contemporary art“ (PHELETYPIA) analiziraju se površinska morfologija i elementarni sastav povijesnih dagerotipija iz muzejskih zbirki. U sklopu ovoga znanstvenog projekta zbirka rane fotografije, tzv. dagerotipije, iz GMV-a podvrgnuta je opsežnim znanstvenim istraživanjima kako bi se saznalo više o morfologiji i kemijskom sastavu površine te stupnju degradacije i starenja. Rezultati istraživanja trebali bi pomoći kod utvrđivanja povijesno-kulturnoga konteksta njihove izrade, ali i kod određivanja daljnjih mjera njihova očuvanja.

        Predavanje počinje u 19 sati, a ulaz je besplatan.

 

Valentina Ljubić Tobisch živi i radi u Austriji kao restauratorica i savjetnica za pokretnu i nepokretnu baštinu sa fokusom na metal. Trenutno je zaposlena na Institutu za rendgenologiju, Technische Universität Wien. Od 2022. godine vodi projekt znanosti o baštini PHELETYPIA financiran od austrijske Akademije znanosti. Studirala je restauraciju metala na Sveučilištu primijenjenih umjetnosti u Beču i doktorirala fizikalnu kemiju na Sveučilištu u Beču. Bila je pročelnica odjela za konzervaciju i restauraciju Tehničkog muzeja Beč. Od 2010. do 2013. predavala je restauraciju metala na Umjetničkoj akademiji u Splitu, a od 2023. na Akademiji likovnih umjetnosti na Cetinju u Crnoj Gori. Intenzivno se bavi interdisciplinarnim istraživanjem rane fotografije i galvanizacije. Godine 2013. dodijeljena joj je znanstvena nagrada TÜV Austria Science Prize za razvoj strategije za postupanje s muzejskim predmetima koji sadrže azbest. Članica je užeg radnog kruga Heritage Science Austria te vijeća IIC Hrvatska grupa (International Institut for Conservation).

Spomenka Težak, muzejska savjetnica i zamjenica ravnatelja GMV-a, nakon kratkotrajnog rada u prosvjeti kao profesorica povijesti, od 1992. zaposlena je u Gradskome muzeju Varaždin kao kustos povjesničar. Voditeljica je nekolikog muzejskih zbirki (Numizmatičke, Kartografske, Militarie, Zbirke fotografija i negativa). Autorica je ili suradnica na nekoliko desetaka tematskih izložbi vezanih uz bogati povijesni razvoj Varaždina, među kojima su: Županija Varaždinska u srednjem vijeku, Varaždinski generalat, Narod u nevolji – Veliki rat na varaždinskom području, Stoljeće tekstila, Povratak u Vojnu krajinu. Također je i autorica nekoliko desetaka znanstvenih i stručnih radova s područja povijesti grada Varaždina i Varaždinske županije. Svojim radom doprinosi razvoju suvremene muzeologije, ne samo na varaždinskom području nego i šire. Kao autorica izložbe Narod u nevolji dobitnica je nagrade HMD-a za najbolju izložbu u Hrvatskoj 2014., a jedna je i od autorica izložbe Dobar tek! – Kultura hrane na varaždinskom području, za koju je varaždinski muzej istu nagradu dobio 2023. godine. Od 2021. članica je Vijeća za matičnu djelatnost u muzejskoj struci.

 

povratak