2. Revolucionarna zbivanja 1848. u Hrvatskoj
| 2.1 | 2.2 | 2.3 | 2.4 |


   

2.4 Hrvatsko-mađarski odnosi


          U početku revolucionarnih zbivanja kralj popušta zahtjevima Mađara. Odmah po izbijanju revolucije u Pešti, Mađari su formirali novu Ugarsku vladu na čelu s predsjednikom Batthyanyjem. Ugarski sabor donosi zakone ne čekajući njihove potvrde i odobrenja iz Beča. Nova Peštanska vlada, međutim, i dalje ne priznaje nemađarskim narodima pravo na demokratske slobode i samostalan razvoj. Dakako da takva mađarska politika izaziva jak otpor i u Hrvatskoj.

          Nepriznavanje prava drugim narodima navelo je bana Jelačića da 19. travnja prekine svaku vezu s mađarskom vladom. Kako nije bio dovoljno jak da suzbije revoluciju u Mađarskoj, Kralj je ispočetka prividno popuštao Mađarima. Pozvan da dođe na pregovore u Peštu, ban Jelačić se nije odazvao pozivu. Na to su Mađari postavili podmaršala baruna Ivana Hrabovskog za povjerenika u Hrvatskoj. Kralj pak je zabranio održavanje Hrvatskog sabora i pozvao Bana da se ispriča, pače ga je zbog neposlušnosti, pod utjecajem ugarske vlade, 10. lipnja lišio banske časti i potvrdio baruna Hrabovskog povjerenikom za Hrvatsku.

          Više puta pokušavani pregovori Hrvata i Mađara nisu donijeli ploda, a daljnji tijek zbivanja sve je više  zaoštravao odnose između Hrvatske i Mađarske. Zaoštrenje tih odnosa kulminiralo je ratom u rujnu 1848. Tek daljnji postupci Mađara spram Monarhije, proglašenje samostalnosti i njihovo konačno otcjepljenje, utjecat će na promjenu ponašanja Dvora prema Hrvatskoj. Takvo će stanje navesti kralja Ferdinanda da 4. rujna vrati Jelačiću čast bana koju mu je bio oduzeo.

2. Revolucionarna zbivanja 1848. u Hrvatskoj