7.4 Prilike u Varaždinu nakon odlaska vojske

           Kad je Jelačić prešao Dravu, u Varaždinu je ostala vojna posada koju je sačinjavalo oko 2500 vojnika, uglavnom pripadnika dobrovoljačkih formacija i Narodne čete. Ta se vojska nalazila pod zapovjedništvom umirovljenog generala Ivana BENKA i banskog povjerenika, poznatog ilirca, pjesnika i političara, Mirka BOGOVIĆA. Varaždinska postrojba davala je i vojnike za vojnu posadu u jednom dijelu Međimurja. Kako je opskrba tih vojnika živežnim namirnicama bila jako loša, oni su često napuštali svoje položaje. Da bi uveo reda, general BENKO morao im je zaprijetiti decimiranjem.

           Varaždinski su stanovnici pozorno pratili biltene s vijestima o događajima na ratištima u Mađarskoj i Austriji. Dakako da ih je veselila svaka pobjeda hrvatske vojske, pa su nakon značajnijih njezinih pobjeda i uspjeha upriličivali služenje mise zahvalnice na Dravskom mostu.

           U jesen 1848. ojačale su kontrarevolucionarne snage u Austriji te su se počele obračunavati s oslobodilačkim pokretima u cijeloj Monarhiji. Nakon što su ugušile pobune u Beču, Pragu i Italiji, krenule su i protiv mađarskih pobunjenika. U tim borbama sudjeluje na strani dvora i hrvatska vojska pod zapovjedništvom bana Jelačića. To će izazvati dvojbe, razočaranja i negodovanja demokratskih snaga u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u Varaždinu. Mađarske snage bit će međutim poražene tek uz pomoć ruske vojske u kolovozu 1849.

           Ipak, imenovanje Jelačića gubernatorom Rijeke i Dalmacije, kao i promjena na prijestolju, naime, dolazak novog kralja Franje Josipa I., primljeno je u hrvatskim zemljama s radošću. Negodovanje je, međutim, izazvala ponovna upotreba njemačkog jezika u službenom obraćanju novog kralja i ministarstva. Negirajući ravnopravnost svih naroda u Monarhiji, oni ponovno šalju službene dopise na njemačkom jeziku. Proglašenje pak Oktroiranog ustava 4. ožujka 1849., po kojem je Monarhija organizirana kao apsolutistička i centralistička država s njemačkom prevlasti, izazvalo je otpor demokratskih snaga u zemlji. Kada je 6. rujna ban Jelačić proglasio Oktroirani ustav i u Hrvatskoj, zavladao je apsolutizam i u našim zemljama. Tako su, dakle, revolucionarne 1848./1849. u Monarhiji završile porazom mađarske revolucije i proglašenjem Oktroiranog ustava, zapravo - uspostavom centralizma i apsolutizma u svim zemljama Habsburške monarhije.