Galerija umjetnina

Galerija umjetnina s oko osam tisuća umjetnina, danas čini vrijedan dio bogatog muzejskog sklopa Gradskog muzeja Varaždin. Osnovana je 1939. godine te je bila treća galerija moderne umjetnosti u Hrvatskoj (nakon Zagreba i Splita). Doživjela je mnoge promjene koje su dovele do postepenog sređivanja i sve boljeg smještaja i čuvanja umjetnina.

Prvi postav Moderne galerije hrvatske umjetnosti otvoren je 16. 11. 1939. godine na katu kule stražarnice s lančanim mostom. Osnivanje je inicirao ondašnji ravnatelj muzeja Krešimir Filić uz veliku podršku Muzealnog društva Varaždin. Zaslužni za otvaranje bili su i istaknuti akademski slikari Ivo Režek, Kamilo Ružićka i Tomislav Krizman. Za potrebe otvaranja Galerije, prikupljena su donacijama djela tada priznatih hrvatskih slikara kao što su: Vladimir Becić, Vladimir Filakovac, Tomislav Krizman, Vilim Svečnjak, te varaždinski slikari: Ivo Režek, Pavle Vojković i Julije Merlić. To je bio ujedno i početak prikupljanja djela za vlastiti fundus. Kako bi novi postav odjeknuo značajem i velebnošću izložaka, dopunjen je posudbom dvadeset i jedne slike i tri skulpture iz Moderne galerije u Zagrebu. Prvi postav pripremio je Pavle Vojković.

Nakon Drugog svjetskog rata, uslijed velikog broja pristiglih umjetnina, gradska uprava dodijelila je palaču Prassinsky - Sermage za novi galerijski prostor. Tako je 15. lipnja 1947. godine u ovoj palači otvorena Galerija starih i novih majstora. Od 2020. godine Galerija mijenja naziv u Galeriju umjetnina.

Voditelji zbirki

muzejska savjetnica Elizabeta Igrec, mag. art

Zbirke

Zbirke odjela Galerija umjetnina upoznajte kroz predmete i priče koje čuvaju.

Katalog zbirki GMV

Zbirka slika, skulptura, grafika i crteža

Zbirka Miljenka Stančića

Zbirka obuhvaća slike, crteže, grafike i ilustracije istaknutog varaždinskog slikara 20. stoljeća Miljenka Stančića (1926., Varaždin – 1977., Zagreb), člana umjetničke grupe „Petorica”, koju su činili I. Stančić, I. Ivančić, I. Kožarić, B. Michieli i J. Vaništa. Zbirka prati razvoj njegova stvaralaštva od ranih radova do zrele i kasne faze opusa.
Zbog snažne i osebujne umjetničke vizije Stančić se smatra jednim od začetnika nadrealističkog izraza u hrvatskom slikarstvu. Likovna kritika njegova je djela povezivala i s magičnim realizmom, metafizičkim i fantastičnim slikarstvom, fantazmagorijom te novom figuracijom.
Tematski raspon zbirke iznimno je širok te obuhvaća varaždinske vedute i gradske krajolike, portrete, interijere s figurama, nadrealne prizore, motive dječaka i ljubavnika, kao i erotske fantazije i simboličke kompozicije. Posebnu vrijednost imaju brojna i rijetka djela iz posljednje faze stvaralaštva, koju je Stančić opisivao kao „sintezu i novu transpoziciju”. Među njima se ističu Pupkovina, Anabaza, Historie d’O i Rađanje. Zbirku upotpunjuju pasteli, crteži ugljenom na papiru, ilustracije za knjige te osobito vrijedni rani radovi.
Uz umjetnička djela, zbirku prati bogata dokumentarna građa o Stančićevu životu i radu, koja obuhvaća dokumente, svjedodžbe, fotografije, videodokumentaciju i osobne predmete. Vrijedan dio zbirke čini i njegova cjelovita osobna biblioteka s izvornim drvenim policama i oko 700 naslova knjiga. Knjige je umjetnik prikupljao za života, a njegova ih je obitelj 2021. godine, zajedno s bibliotekom, darovala Galeriji umjetnina.


Voditeljica zbirke: muzejska savjetnica Elizabeta Igrec

 

Otvori katalog zbirke

Zbirka slika, skulptura, grafika i crteža

Zbirka obuhvaća vrijedna djela europske i hrvatske umjetnosti, od starih majstora do suvremenih umjetničkih praksi. Najznačajniju cjelinu čine djela europskih slikarskih škola od 15. do 19. stoljeća, s autorima iz Austrije, Njemačke, Italije, Nizozemske, Flandrije, Belgije i Francuske. Među istaknutim autorima nalaze se M. van Oosterwyck, N. Poussin, J. F. Millet, L. Richet i A. Charpentier te predstavnici škole D. Teniers mlađeg i škole P. P. Rubensa. Posebno su vrijedna djela iz razdoblja bidermajera i druge polovice 19. stoljeća, među kojima se ističu brojni portreti.
Hrvatsko slikarstvo 20. i 21. stoljeća zastupljeno je djelima autora koji su obilježili razvoj moderne i suvremene umjetnosti, od simbolizma, secesije i magičnog realizma do intimizma, apstraktnog ekspresionizma, lirske apstrakcije, enformela i hiperrealizma. Među njima su V. Bukovac, C. Medović, O. Iveković, M. Kraljević, J. Račić, S. Raškaj, Lj. Babić, V. Becić, O. Gliha, E. Murtić, J. Vaništa, Đ. Seder, M. Šutej i J. Fatur, kao i suvremeni umjetnici Z. Vehabović, M. Zeman, D. Rogina, M. Bađun i A. Kos. Posebno mjesto zauzimaju varaždinski umjetnici M. Stančić, I. Režek, P. Vojković, V. Kuntner, V. Gašparić Gapa, N. Opačić, I. Mesek, G. Kovačić i S. Macolić, čija djela dokumentiraju razvoj lokalne likovne scene.
Podzbirka skulptura, iako brojčano najmanja, obuhvaća vrijedna djela hrvatskog kiparstva 20. i 21. stoljeća. Zastupljeni su I. Meštrović, R. Frangeš-Mihanović, F. Kršinić, A. Augustinčić, K. Kantoci, M. Ujević Galetović, Š. Vulas, B. Ružić, A. Srnec, B. Dea Matasić i Z. Kopljar.
Podzbirka grafika obuhvaća više od 2000 listova, ponajprije iz europskih grafičkih radionica 17., 18. i 19. stoljeća. Zastupljene su tehnike bakropisa, bakroreza, litografije, suhe igle i akvatinte, a od 1970-ih godina zbirka se nadopunjuje grafičkim mapama i pojedinačnim listovima hrvatskih umjetnika, uglavnom izvedenima u tehnikama serigrafije i ofsetnog tiska.
Podzbirka crteža obuhvaća oko 1500 djela povezanih ponajprije s europskim crtačkim školama 19. stoljeća i hrvatskim umjetnicima. 
Zbirka pruža cjelovit uvid u razvoj europske i hrvatske umjetnosti, od starih majstora do moderne, poslijeratne i suvremene umjetnosti, te svjedoči o bogatstvu stilova, tehnika i umjetničkih izričaja.

Voditeljica zbirke: muzejska savjetnica Elizabeta Igrec

Otvori katalog zbirke