Vodstvo kroz izložbu Erik/a – vunasti nosorog

Ostalo
23.09.2020. Ulaz je besplatan

Zbog zdravstvenih razloga predavača, najavljeno predavanje mr. sc. Jakova Radovčića pod nazivom Klimatske promjene tijekom pleistocena se odgađa. Umjesto toga, održat će se zamjenski program, vodstvo kroz izložbu Erik/a – vunasti nosorog. Posjetitelje će kroz izložbu provesti autorica, kustosica na Arheološkom odjelu GMV-a Lovorka Štimac-Dedić.

 

S obzirom na epidemiološke mjere, programu može prisustvovati 50 posjetitelja, i to oni koji su podignuli besplatnu ulaznicu za (odgođeno) predavanje. Vodstvo će se organizirati u dvije skupine, svako u trajanju od 20-ak minuta. Vodstvo za prvu skupinu počinje u 19 sati, a drugo odmah nakon završetka prvoga.

 

Ispričavamo se zbog nastale situacije; o novom datumu predavanja mr. sc. Jakova Radovčića javnost ćemo pravodobno obavijestiti.

Izvorna najava (program je izmijenjen)

 U sklopu Srijede u Muzeju od 19 sati održava se predavanje pod nazivom Klimatske promjene tijekom pleistocena. Predavanje se priređuje uz izložbu Erik/a – vunasti nosorog, a pripremio ga je mr. sc. Jakov Radovčić, jedan od sudionika u arheološkim istraživanjima fosilnih ostataka vunastog nosoroga na području Malog Segečaka, koja je 1983. godine proveo Gradski muzej Varaždin.

        Pleistocen je zadnje razdoblje geološke prošlosti Zemlje. Velike klimatske promjene i temperaturne oscilacije označavaju ga kao vrijeme niza ledenih, glacijalnih, i međuledenih, interglacijalnih doba poslije toplog tercijara. U kronologiji Zemlje to razdoblje bilo je razabrano i kao diluvij, pretpovijesno vrijeme općeg potopa. Mnoge astrološke silnice svemira i orbitalne putanje nebeskih tijela, kao i sama geodinamika Zemlje, uzroci su stalnih mijena globalnog i lokalnoga krajolika, geotektonike oceanskih i kontinentalnih masa, morskih i zračnih strujanja te, konačno, klimatskih promjena u dalekoj prošlosti i današnjici.

        Geološka prošlost Zemlje otkriva nam mnoge promjene u razvoju krajolika koji danas razaznajemo. Taložine prošlosti i njihov fosilni sadržaj izravni su dokazi tih mijena, a klimatske oscilacije koje čovjek svakodnevno proživljava zrcale činjenicu da je i on samo sićušno biće ili zrnce velikog sklopa evolucije Zemlje i svemira.

        Danas mnogi paleontolozi pleistocen označavaju kao antropocen ili antropogen, razdoblje kad se u geološkoj prošlosti pojavljuje ljudski rod te ljudska vrsta. Upravo klimatske promjene, mijene neživog, a onda i živog svijeta, flore i faune, snažno su utjecale na pojavu čovjeka i razvoj njegovih bioloških i kulturnih adaptacija.

        Okolica sjeverozapadne Hrvatske i šira okolica Varaždina sadrže mnoge znane i neznane dokaze o intenzivnim klimatskim promjenama ovoga krajolika tijekom pleistocena. Uz tumačenje okolnosti otkrića i značaja pronalaska diluvijalnoga nosoroga, u predavanju će se nastojati prikazati i mnogi drugi znanstveni dokazi o pleistocenskim mijenama Varaždina i njegove okolice tijekom posljednjih milijun godina.

 

O predavaču:

 

        Mr. sc. Jakov Radovčić, nakon završetka studija geologije i paleontologije na Prirodoslovno-matema-tičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, radio je kao asistent u Geološko-paleontološkoj zbirci tadašnjeg JAZU. Godine 1970. upisao je poslijediplomski studij paleontologije i biostratigrafije na matičnom fakultetu.
        U sklopu suradnje Smithsonian institucija iz Washingtona i zagrebačkoga Geološko-paleontološkog muzeja 1972. sudjeluje na američko-hrvatskom projektu istraživanja foslinih riba iz krednih naslaga jadranske karbonatne platforme. Iste je godine dobio stipendiju Joyce and Zlatko Baloković Scholarship Fund za poslijediplomsko usavršavanje paleontologije na Sveučilištu Harvard u SAD-u, koje je prošao na Biološkom odjelu Sveučilišta Illinois u Chicagu. Magisterij znanosti s područja biologije, s usmjerenjem na paleontologiju kralješnjaka, stekao je 1974. godine. Od 1975. do 1978. godine bio je honorarni asistent u Geološko-paleontološkom zavodu PMF-a, a od 1980. je radio kao kustos za Zbirke fosilnih kralješnjaka i krapinskog pleistocena u Geološko-paleontološkome muzeju u Zagrebu.


        Više je puta boravio na prirodoslovnim i paleoantropološkim katedrama nekoliko američkih sveučilišta, a često je dobivao i jednomjesečne stipendije u muzejskim institucijama europskih i izvaneuropskih zemalja. Tijekom muzejskog rada bio je inicijator ili suradnik u izradi brojnih muzeoloških i znanstvenih projekata. Autor je prve programske koncepcije djelovanja Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja. Do sada je samostalno ili u suautorstvu objavio nekoliko monografija, tridesetak znanstvenih i brojne stručne i znanstvenopopularne radove u zemlji i inozemstvu. Autor je koncepcije Muzeja krapinskih neandertalaca te mnogih popularnoznanstvenih televizijskih i radijskih emisija u zemlji i inozemstvu.
        Dobitnik je Nagrade Hrvatskog muzejskog društva za životno djelo "Pavao Ritter Vitezović", kao i Godišnje nagrade HMD-a, s arhitektom Željkom Kovačićem i suradnicima, za autorski projekt i realizaciju Muzeja krapinskih neandertalaca u Krapini.

 

 

 

Napomena:

S obzirom na epidemiološke mjere, na predavanju može biti 50 posjetitelja. Za prisustvovanje je obvezna  ulaznica. Besplatna ulaznica može se podići na recepciji u palači Herzer u radno vrijeme GMV-a za posjetitelje: utorak – petak od 9 do 17 sati. Molimo da se prilikom boravka u GMV-u pridržavate i ostalih preporučenih epidemioloških mjera.

Novinari i ostale službene osobe iz novinarskih redakcija za predavanje ne moraju imati ulaznicu.

Svima koji ne mogu pratiti predavanje u GMV-u to je omogućeno putem streaminga uživo na našem YouTube kanalu.

GMV Palača Herzer, Franjevački trg 10