Zbog zdravstvenih razloga predavača, najavljeno predavanje mr. sc. Jakova Radovčića pod nazivom Klimatske promjene tijekom pleistocena se odgađa. Umjesto toga, održat će se zamjenski program, vodstvo kroz izložbu Erik/a – vunasti nosorog. Posjetitelje će kroz izložbu provesti autorica, kustosica na Arheološkom odjelu GMV-a Lovorka Štimac-Dedić.
S obzirom na epidemiološke mjere, programu može prisustvovati 50 posjetitelja, i to oni koji su podignuli besplatnu ulaznicu za (odgođeno) predavanje. Vodstvo će se organizirati u dvije skupine, svako u trajanju od 20-ak minuta. Vodstvo za prvu skupinu počinje u 19 sati, a drugo odmah nakon završetka prvoga.
Ispričavamo se zbog nastale situacije; o novom datumu predavanja mr. sc. Jakova Radovčića javnost ćemo pravodobno obavijestiti.
Izvorna najava (program je izmijenjen)
U sklopu Srijede u Muzeju od 19 sati održava se predavanje pod nazivom Klimatske promjene tijekom pleistocena. Predavanje se priređuje uz izložbu Erik/a – vunasti nosorog, a pripremio ga je mr. sc. Jakov Radovčić, jedan od sudionika u arheološkim istraživanjima fosilnih ostataka vunastog nosoroga na području Malog Segečaka, koja je 1983. godine proveo Gradski muzej Varaždin.
Pleistocen je zadnje razdoblje geološke prošlosti Zemlje. Velike klimatske promjene i temperaturne oscilacije označavaju ga kao vrijeme niza ledenih, glacijalnih, i međuledenih, interglacijalnih doba poslije toplog tercijara. U kronologiji Zemlje to razdoblje bilo je razabrano i kao diluvij, pretpovijesno vrijeme općeg potopa. Mnoge astrološke silnice svemira i orbitalne putanje nebeskih tijela, kao i sama geodinamika Zemlje, uzroci su stalnih mijena globalnog i lokalnoga krajolika, geotektonike oceanskih i kontinentalnih masa, morskih i zračnih strujanja te, konačno, klimatskih promjena u dalekoj prošlosti i današnjici.
Geološka prošlost Zemlje otkriva nam mnoge promjene u razvoju krajolika koji danas razaznajemo. Taložine prošlosti i njihov fosilni sadržaj izravni su dokazi tih mijena, a klimatske oscilacije koje čovjek svakodnevno proživljava zrcale činjenicu da je i on samo sićušno biće ili zrnce velikog sklopa evolucije Zemlje i svemira.
Danas mnogi paleontolozi pleistocen označavaju kao antropocen ili antropogen, razdoblje kad se u geološkoj prošlosti pojavljuje ljudski rod te ljudska vrsta. Upravo klimatske promjene, mijene neživog, a onda i živog svijeta, flore i faune, snažno su utjecale na pojavu čovjeka i razvoj njegovih bioloških i kulturnih adaptacija.
Okolica sjeverozapadne Hrvatske i šira okolica Varaždina sadrže mnoge znane i neznane dokaze o intenzivnim klimatskim promjenama ovoga krajolika tijekom pleistocena. Uz tumačenje okolnosti otkrića i značaja pronalaska diluvijalnoga nosoroga, u predavanju će se nastojati prikazati i mnogi drugi znanstveni dokazi o pleistocenskim mijenama Varaždina i njegove okolice tijekom posljednjih milijun godina.
O predavaču:
Mr. sc. Jakov Radovčić, nakon završetka studija geologije i paleontologije na Prirodoslovno-matema-tičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, radio je kao asistent u Geološko-paleontološkoj zbirci tadašnjeg JAZU. Godine 1970. upisao je poslijediplomski studij paleontologije i biostratigrafije na matičnom fakultetu.
U sklopu suradnje Smithsonian institucija iz Washingtona i zagrebačkoga Geološko-paleontološkog muzeja 1972. sudjeluje na američko-hrvatskom projektu istraživanja foslinih riba iz krednih naslaga jadranske karbonatne platforme. Iste je godine dobio stipendiju Joyce and Zlatko Baloković Scholarship Fund za poslijediplomsko usavršavanje paleontologije na Sveučilištu Harvard u SAD-u, koje je prošao na Biološkom odjelu Sveučilišta Illinois u Chicagu. Magisterij znanosti s područja biologije, s usmjerenjem na paleontologiju kralješnjaka, stekao je 1974. godine. Od 1975. do 1978. godine bio je honorarni asistent u Geološko-paleontološkom zavodu PMF-a, a od 1980. je radio kao kustos za Zbirke fosilnih kralješnjaka i krapinskog pleistocena u Geološko-paleontološkome muzeju u Zagrebu.
Više je puta boravio na prirodoslovnim i paleoantropološkim katedrama nekoliko američkih sveučilišta, a često je dobivao i jednomjesečne stipendije u muzejskim institucijama europskih i izvaneuropskih zemalja. Tijekom muzejskog rada bio je inicijator ili suradnik u izradi brojnih muzeoloških i znanstvenih projekata. Autor je prve programske koncepcije djelovanja Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja. Do sada je samostalno ili u suautorstvu objavio nekoliko monografija, tridesetak znanstvenih i brojne stručne i znanstvenopopularne radove u zemlji i inozemstvu. Autor je koncepcije Muzeja krapinskih neandertalaca te mnogih popularnoznanstvenih televizijskih i radijskih emisija u zemlji i inozemstvu.
Dobitnik je Nagrade Hrvatskog muzejskog društva za životno djelo "Pavao Ritter Vitezović", kao i Godišnje nagrade HMD-a, s arhitektom Željkom Kovačićem i suradnicima, za autorski projekt i realizaciju Muzeja krapinskih neandertalaca u Krapini.
Napomena:
S obzirom na epidemiološke mjere, na predavanju može biti 50 posjetitelja. Za prisustvovanje je obvezna ulaznica. Besplatna ulaznica može se podići na recepciji u palači Herzer u radno vrijeme GMV-a za posjetitelje: utorak – petak od 9 do 17 sati. Molimo da se prilikom boravka u GMV-u pridržavate i ostalih preporučenih epidemioloških mjera.
Novinari i ostale službene osobe iz novinarskih redakcija za predavanje ne moraju imati ulaznicu.
Svima koji ne mogu pratiti predavanje u GMV-u to je omogućeno putem streaminga uživo na našem YouTube kanalu.
GMV Palača Herzer, Franjevački trg 10