Gradski muzej Varaždin

Prizor iz stalnog postava “Svijeta kukaca”
Veduta Varaždina na razglednici s početka 20. stoljeća
Servis za jelo iz 19. stoljeća izložen u Starom gradu
Šamija, pokrivalo za glavu članice Društva Hrvatska žena
Prodavaonica Gustava Mosesa i sina u Varaždinu s početka 20. stoljeća
Seosko veselje, nepoznati nizozemski slikar, 17. stoljeće
Sudionici muzejskih radionica u Gradskom muzeju Varaždin

Kako spasiti zeleni identitet varaždinskog groblja?

OSTALO

ustanova: GMV Palača Herzer, Franjevački trg 10
datum početka/završetka: 27.11.2024. / 27.11.2024.

U posljednjoj ovogodišnjoj Srijedi u Muzeju održava se predavanje pod nazivom Kako spasiti zeleni identitet varaždinskog groblja?, koje se priređuje uz Dan urbanog šumarstva.

        Gradsko groblje u Varaždinu predstavlja jedinstven i povijesno značajan lokalitet u Europi, koji se od tradicionalnih groblja izdvaja po kombinaciji botaničkih i arhitektonskih elemenata uvedenih 1905. pod vodstvom Hermana Hallera. Jedna od njegovih glavnih značajki su pažljivo oblikovana stabla Thuja occidentalis koja tvore zelene zidove, pružajući mirnoću i ljepotu krajolika. Takav dizajn učinio je groblje omiljenim zelenim prostorom svima koji ga posjećuju, funkcionirajući i kao park i kao mjesto sjećanja.

        Posljednjih godina groblje se suočava s prijetnjom gubitka prepoznatljivog identiteta, pri čemu velike izazove stvara ugroženo zdravstveno stanje Thuja occidentalis, ključne vrste koja definira njegov jedinstven krajolik. Stablima tuja pada vitalnost zbog više čimbenika: klimatskih promjena, nedovoljnih oborina, loših uvjeta staništa i povećanoga korištenja groblja, no sadnja novih zelenih zidova bila bi zahtjevna i skupa. Kako bi se utvrdili uzroci i spriječilo daljnje propadanje zelenila, Parkovi su proveli detaljno istraživanje staništa. Dobiveni rezultati upućuju na to da je problem višestruk, pa će i njegovo rješavanje biti slojevito i izvedeno po fazama. S ciljem očuvanja postojećih nasada tuja i sadašnje krajobrazne slike, na dijelovima groblja testirat će se različite metode unapređenja uvjeta staništa kako bi se determiniralo dugoročno i održivo rješenje. Također će se testirati i druge biljne vrste kako bi se utvrdilo koja od njih bolje podnosi uvjete staništa te kako će se uklopiti u postojeći krajolik. Radi se o dugoročnom procesu koji zahtijeva strpljenje jer je riječ o živim organizmima koji se prilagođavaju novim uvjetima.

        U predavanju sudjeluju: direktorica Parkova d.o.o. Jelena Sekelj, direktor Urbanih šumara d.o.o. Goran Huljenić i muzejska savjetnica u GMV-u Spomenka Težak.

Kako spasiti zeleni identitet varaždinskog groblja? povratak