O MUZEJU
Gradski muzej Varaždin utemeljen je na poticaj Varaždinskoga muzealnog društva i svečano otvoren za posjetitelje 16. studenoga 1925. godine, u prostoru utvrde Stari grad. Jezgru tadašnjega, prvotnog postava sačinjavali su predmeti prispjeli u novootvoreni Muzej ponajviše kao donacije poznatih varaždinskih obitelji.
Tijekom godina obogaćivale su se, kako brojem tako i raznorodnošću, muzejske zbirke zahvaljujući kojima je Muzej prerastao u ustanovu kompleksnoga tipa, sastavljenu od šest specijaliziranih odjela:
Arheološkog,
Povijesnog,
Kulturnopovijesnog,
Etnografskog,
Entomološkog te
Galerije starih i novih majstora. Pored njih, u Muzeju je ustrojen i Odjel zajedničkih službi (
Uprava GMV-a) za upravno-pravne, računovodstvene i ostale opće poslove, kao i restauratorsko-preparatorsku djelatnost. Muzejski odjeli danas su smješteni u nekoliko građevina spomeničke vrijednosti, u samoj povijesnoj jezgri grada: gotičko-renesansnoj utvrdi Stari grad, baroknoj palači Sermage, klasicističkoj palači Hercer te Kuli stražarnici u kompleksu Staroga grada.
U sklopu muzejskih odjela trenutno su uređena četiri stalna
muzejska postava i to: Kulturnopovijesnoga odjela u Starome gradu, Entomološkoga u palači Hercer te Galerije starih i novih majstora u palači Sermage, a u pripremi je i skoro otvaranje stalnog postava Arheološkog i Povijesnog odjela u prostoru palače Hercer.
Uz osnovnu djelatnost, kao što su prikupljanje i obrada građe, Muzej ostvaruje i ostale različite programe, od kojih su među najvažnijima likovne i tematske izložbe bilo iz vlastitog fundusa ili pak u suradnji s drugim institucijama. Slijedeći suvremene muzeološke tendencije, Muzej se sve više otvara i za druge oblike (kulturnih) sadržaja, pa se nerijetko u njegovim atraktivnim prostorima priređuju koncerti, kazališne i druge predstave, književne manifestacije, stručni skupovi, pa i komercijalni programi poput auto-showova ili modnih revija.
Tendencija Gradskog muzeja Varaždin jest da, kao javna ustanova u kulturi, čuva, prikuplja i predstavlja duhovnu i materijalnu baštinu, prije svega, varaždinskoga područja na kojemu i djeluje. Za svoj rad Muzej je dosad primio brojna priznanja i pohvale kako od stručne tako i od šire javnosti, a među onima značajnijima su: nagrada hrvatske muzejske struke
"Pavao Ritter Vitezović", nominacija, i to kao prvog hrvatskog muzeja 1994. godine, za
Nagradu europskoga muzeja godine, koju dodjeljuje Europski muzejski forum, te posebna pohvala za CD-ROM "Kukci" na
Međunarodnom festivalu za audiovizualnu i multimedijsku prezentaciju muzeja i baštine F@imp, održanom 2004. godine na Tajvanu, u organizaciji AVICOM-a.
Danas Muzej nastoji osobitu pozornost usmjeriti prema svojoj publici, u koju pripadaju osobe različite životne dobi, naobrazbe, interesa i svega onoga što određuje profil jednog posjetitelja, u cilju da svaki od njih nauči nešto novo ili pak naprosto ugodno provede vrijeme i poželi ponovo jednog dana vratiti se.